Suncokret – Sunce na Zemlji

Blažić Ines, 2.B

Suncokret je jednogodišnja biljka iz porodice glavočika čiji latinski naziv, Helianthus annuus, potječe od grčkih riječi helios, što u prijevodu znači sunce i anthos, odnosno cvijet. Ime je dobio po tome što okrećući svoje cvjetove prati putanju Sunca tokom dana. Sama biljka potječe iz Amerike, odakle se proširila u druge zemlje. U Europi se počinje uzgajati tek u 16. stoljeću, a u Republici Hrvatskoj najviše se uzgaja na području Slavonije. Postoji više vrsta koje se razlikuju u namjeni i veličini, ali je najznačajniji i najčešći obični suncokret.

Suncokret ima čvrstu, uspravnu i hrapavu stabljiku koja nosi srcolike listove i zlatnožuti cvijet promjera 40 centimetara. Može narasti čak do 4 metra visine, a korijen prodire u dubinu od 2 do 3 metra. Zbog dobro razvijenog vretenastog korijena suncokret je otporan na sušu i ne traži mnogo vlage. Cvjetovi su mu skupljeni u velike glavice obavijene zelenkastim listićima i sastavljene od 2 ili 3 koncentrična kruga cvjetova. Plod sadrži sjemenke koje mogu biti svijetlosive ili crne boje, a možemo ih nabaviti u dućanima zdrave hrane. Za uzgoj suncokreta najpogodniji su plodno tlo slabo kisele ili neutralne reakcije i umjerena do topla klima. Cvate 7-10 dana u razdoblju od srpnja do kolovoza. Najznačajnija bolest koja ugrožava njegov uzgoj naziva se bijela trulež, ona je gljivična infekcija i smanjuje urod za 70%, a osim nje mogu ga napasti siva i crna pjegavost. Najviše se uzgaja zbog visokog udjela ulja u sjemenu, ali može biti i ukras u vrtu. Prvo suncokretovo ulje dobiveno je 1840. godine tiješnjenjem crnih sjemenki. Suncokret pripada u skupinu medonosnih biljaka zato što daje velike količine nektara i peluda te ga pčele rado posjećuju. Prinos jantarno žutog suncokretovog meda dnevno može iznositi do 10 kilograma, a na površini od 1 hektra iznosi čak do 250 kilograma. Također, latice suncokreta možemo koristiti za čaj.

U kineskoj kulturi suncokret predstavlja biljku besmrtnosti te je simbol sreće i dugovječnosti, a njegova boja označava vitalnost i inteligenciju. U viktorijansko doba bio je čest dekorativni motiv i pojavljivao se u umjetničkim djelima, na zidovima kuća i na koricama knjiga. U grčkoj mitologiji simbolizira morsku nimfu Klitiju koja je bila zaljubljena u boga Sunca, Apolona, ali je on svake noći dolazio vidjeti njezinu sestru prema kojoj je potajno gajio duboke osjećaje. Živjela je odvojena od vanjskog svijeta i saznavši kako Apolon voli njezinu sestru pobjegla je u pustinju. Bila je bez vode i hrane te cijele dane gledala u Sunce nadajući se da će Apolon doći u svojoj zlatnoj kočiji. Čekajući je umrla i nakon smrti se pretvorila u suncokret i tako zauvijek nastavila gledati Sunce, čiji je vladar bio njezina neuzvraćena ljubav.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.