Piše: Kim Petek, 1.b
Vrtna jagoda (lat. Fragaria x ananassa) je višegodišnja zeljasta biljka sočnih plodova.
Grmolikog je i niskog rasta, a može narasti do 30 cm visine. Listovi su joj trodijelni i nazubljenih rubova. Cvjetovi jagode su pravilni, latice su okruglaste i može ih biti pet ili više, a tučak je žute boje. Sam plod jagode je nepravilnog okruglastog oblika crvene boje. Glavni uzgoj jagoda je radi ukusnih mesnatih i sočnih plodova. Vrtne jagode se mogu uzgajati u posudama ili na vrtu, ali je pritom bitno da su na sunčanom i toplom mjestu.
Latinsko ime roda jagoda (Fragaria) potječe od riječi fragum (jagoda) i fragrare (mirisati) zbog ugodnog mirisa plodova.
Šumske jagode (lat. Fragaria vesca) su divlje voće euroazijskog podrijetla. Ove jagode potječu još iz kamenog doba što znamo jer su sjemenke ove biljke pronađene u kamenim naslagama iz tog doba.
Šumske jagode, iako malene naspram vrtnih jagoda, sadržavaju puno više vitamina i željeza od svih ostalih vrsta jagoda. Listovi šumske jagode se mogu koristiti u pripremi ukusnog čaja koji miriše na limun te jača probavu i apetit, a ublažava nesanicu. Listovi se također smatraju lijekom protiv svih vrsta upala probavnog sustava.
Jagode, kao i u većini biljnih plodova, imaju najviše kalija koji je dobar za živčani sustav i za bubrege te je dobar protiv visokog tlaka. Jagoda također sadrži kalcij i fosfor koji su dobri za kosti, magnezij koji pomaže protiv stresa i željezo koje jača mišiće.
Jagode su jedino voće kod kojih se sjemenke nalaze izvan ploda. Prosječna jagoda ima oko 200 sjemenki, a stari Rimljani su smatrali da jagode imaju ljekovite moći te su ih koristili za liječenje depresije, nesvjestice, groznice, grlobolje i dr.