Piše: Laura Miklik, 2.b
Kaktusi rastu pretežito na tlu, neke na stijenama, kao epifiti na drugim biljkama ili kao penjačice. Rašireni su u pustinjama i polupustinjama, rjeđe u tropskim šumama Amerike. Za prilagodbu na suhu klimu imaju odebljalu, stupastu, uzdužno rebrastu, kuglastu i čvorasto-člankovitu ili plosnatu stabljiku s ograncima nalik na debele mesnate listove. Umjesto normalnih listova stabljika nosi trnove.
Kaktusi, za razliku od drugih biljaka, primaju CO2 noću kada je temperatura zraka niža, relativna vlažnost zraka veća,a puči su otvorene, dok su danju za vrijeme suhe žege zatvorene pa sprječavaju transpiraciju. U svojem tijelu sadrže velik udjel vode. Kaktusi za vrijeme kiša skupljaju velike zalihe vode pa je za sušna razdoblja štedljivo troše. Neki kaktusi u svom tijelu mogu spremiti do 3000 l vode, što je više od 90% svježe mase njihova tijela. Mogu narasti do 20 m, a njihovo korijenje proteže se do 30 m od matične biljke.
Kaktusov plod je boba koja se od nekih vrsta koristi kao slatko sočno voće. Indijska smokva (Opuntia ficus-indica) ima sočne, ukusne plodove oblika i veličine pitome smokve, uzgaja se u mnogim toplim područjima, a raste podivljala kod nas u južnom primorju. Kaktusi se zbog egzotičnih oblika, lijepih cvjetova, sporog rasta i skromnih potreba mnogo uzgajaju u staklenicima i kao omiljene sobne biljke.
