Piše: Petra Đuranec, 2.b
Lavanda (Lavandula) je zimzeleni mirisni polugrm iz porodice usnača (Lamiceae). Dno stabljike je drvenasto, listovi su tanki i uski, sivozelene boje. Lavanda je prepoznatljiva po svojim svijetloljubičastim cvjetovima koji su smješteni uspravno na vrhovima stabljike u klas. Cvate u razdoblju od lipnja do kolovoza. Specifičnog je ugodnog mirisa i kada procvate, cvijet traje 30-ak dana. Razmnožava se sjetvom sjemena u proljeće i biljka zahtjeva toplo i sunčano mjesto. Najčešće se uzgaja kao ukrasna biljka ili zbog proizvodnje eteričnih ulja.
Lavanda je iz Francuske došla na otok Hvar u 18. stoljeću te se raširila i na okolna mjesta. Danas ju možemo pronaći po cijelom Jadranu. Smatra se jednom od najmedonosnijih biljaka kod nas i njen med je svijetložut, bistar i proziran, ugodnog mirisa i jakog okusa na lavandu. Također, smatra se da lavandino ulje uzrokuje pospanost, utrljate ga na zglobove i pomoći će vam da zaspete.
Nazivaju je mediteranskom kraljicom jer je prepoznatljiva po svojim ljekovitim svojstvima. Tradicionalan je lijek protiv glavobolje i nesanice. Cvijet je djelotvoran kod prehlade i infekcije dišnih putova. Potiče probavu i uklanjanje štetnih tvari iz organizma. Čaj od lavande pomaže kod želučanih tegoba i nadutosti. Lavanda je poznata i u borbi protiv komaraca, utrljate ju i kožu i komarci bi trebali bježati od vas jer sadrži velik udio kamfora koji tjera bube. U vrijeme kraljice Elizabete I., budući da se nije vodila velika briga o higijeni, ljudi su lavandu koristili kako bi im odjeća i posteljina mirisali. Bila je poznata i starim Rimljanima koji su je koristili u kupkama, posteljini, kao ukras za kosu i u medicinske svrhe.