DRUŠTVENI ANGAŽMAN

Kao što pojedinac kvari društvo tako pojedinac ima priliku i popravljati ga

Mi ljudi, kao sisavci s limbičkim dijelom mozga, osjećamo potrebu pomoći drugom biću, imamo sposobnost suosjećanja tj. empatije.

Dužnost pomaganja bližnjem temelj je i etika svih religija.

Pomažemo zato što osjećamo da trebamo, zato što želimo, zato što nas to ispunjava. Dobro je da smo takvi. I dobro je dok smo takvi, jer kažu stručnjaci da je ljudska empatija u krizi. Suvremeno su vrijeme nazvali vremenom narcizma, a narcisi ne osjećaju empatiju.

Suosjećanje ili empatija, temelj je poriva za pomaganjem onima za koje procjenjujemo da pomoć trebaju.

Također, svatko od nas ima vlastitu procjenu koja pitanja, od mnoštva svjetskih i domaćih problema, zaslužuju našu najveću pozornost i sredstva.

Neki misle da u današnjem svijetu najveću pomoć i pažnju trebaju siromašni ili bolesni ili ljudi s psihičkim problemima ili žrtve seksualnog uznemiravanja ili migranti ili ugrožene životinje i tako dalje i tako dalje jer problema je, nažalost, izrazito mnogo.

Tako se rađa društveni angažman, uključivanje, zauzimanje, zalaganje za određena pitanja i ciljeve koja smatramo bitnima i/ili zapostavljenima od strane vlasti tj. onih koji raspodjeljuju novac i resurse.

U političkom je smislu društveni angažman – područje neprestane borbe.

Borba se vodi oko resursa, najčešće utjecaja i novca.

A ponekad se vodi zato da se stvarno istinski pomogne biću u potrebi.

DRUŠTVENI ANGAŽMAN UMJETNOSTI

Često ljudi umjetnost i umjetničke prakse posve pogrešno poistovjećuju s lošom predrasudom bezinteresne elitističke umjetnosti, umjetnički prostor kaokulu od bjelokosti, samodovoljnu i udaljenu od realiteta, okrenutu sebi samoj.

Međutim, umjetnost je oduvijek upućivala na mane pojedinaca i negativnosti društva. Već je antička komedija ustrojena kao vrsta koja šiba društvene negativnosti i karakterne nedostatke.

Karakterni nedostaci pojedinaca i društvene negativnosti međusobno se prisnažuju – oduvijek.

Realistički roman na scenu je donio sveobuhvatne zahvate koji donose društvene vizure u kojima smo mogli vidjeti presjek negativnosti društvenih odnosa i perspektiva 19. st. Kad čitamo lektiru, uvijek se iznova podsjećamo da su, nažalost, aktualni i danas.

Ono što je izrazito važno napomenuti jest da se društveno angažirane prakse prikazuju na strani slabijih (siromašnijih, ugroženijih, manjinskih) slojeva društva.

Umjetnici koji se bave društveno angažiranim umjetničkim praksama propituju i problematiziraju uspostavljene odnose i situacije.

Oduvijek je umjetnost bila politična, i kad je bivala apolitična.

Kroz povijest umjetnosti mnogo je umjetnika slikalo, opisivalo probleme, sve do Bertolta Brechta koji je svojim epskim kazalištem izričito zahtijevao da se publika mijenja, mijenja svoje stavove, mijenja u svojim postupcima i načinu mišljenja. To je bilo stvarno revolucionarno.

20. st. stubokom je promijenilo ljudski način života kao nikada prije. Liberalizacija koju je donijelo 20. st. itekako se osjetila u mogućnostima i slobodama da se o društvu progovori kritično.

Nakon 2. svjetskog rata i prodora popularne kulture u masovnim medijima širi se utjecaj različitih društvenih glasova.

Rock glazba, punk i hip-hop itekako su progovarali kritički o društvenim negativnostima te afirmativno o društvenim pojavama koje su dotad marginalizirane. Progovorili su javno, hrabro i angažirano protiv ekonomske nejednakosti, rasizma, za seksualne slobode, emancipaciju žena, ravnopravnost spolova, razne vrste prava itd.

Danas živimo u vremenu pluralizma različitih praksi. Razlike između visoke i popularne kulture dijelom su sve oštrije, a dijelom se brišu.

Današnjim prevladavajućim liberalnim konceptom pokušava nas se uvjeriti u postojanje konačnoga konsenzusa, odnosno krajnjega sklada pluralističkoga svijeta u kojemu živimo.

Takvo poimanje negira političko suprotstavljanje i relativizira značaj pojedinačnih političkih odluka i izbora, pa, sukladno tomu, pasivizira ljude.

Ono što također primjećujemo u suvremenom društvu je evazivnost mladih koji ne pokazuju interes za društveni angažman u 21. st.

A povijest nas uči da su mladi ti koji imaju idealizma i energije pokrenuti borbu i promjenu.