Iris Maros, 2.a
Iris ili perunika (lat. Iris germanica) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice Iridaceae koja obuhvaća preko tristo različitih vrsta.
Naziv iris potiče od imena grčke glasnice bogova i božice duge Iride (Iris) dok naziv perunika potiče od imena vrhovnog staroslavenskog boga Peruna i njegove žene, boginje Perunike. Stoljećima je u svijetu predstavljala simbol božanske zaštite i kraljevske moći, a tri dijela njezinog cvijeta predstavljaju hrabrost, mudrost i vjeru, a u egipatskoj i indijskoj kulturi život i ponovno rođenje, u Japanu pobjedu te je u Hrvatskoj 2000. g. proglašena hrvatskim nacionalnim cvijetom.
Nadzemna stabljika biljke visine je od 100 cm kod visokih perunika i do 10 cm kod patuljastih te se razvija u više cvjetovnih stapki. Cvijet je uglavnom jednobojan sa žutim ili bijelim mrljama pri dnu, sastavljen od tri male uzdignute latice i tri velike obješene latice. Listovi su joj uspravni i svijetlozeleni tijekom cijele godine, a korijen koji se grana vodoravno u zemlji sadrži eterično ulje, tanine, veće količine smole i glikozid iridin pa su ga Indijanci koristili u borbi protiv vodene bolesti. Biljka najbolje uspijeva u rastresitim, pjeskovitim i suhim tlima i na osunčanom području. A razmnožava se vegetativno odnosno nespolnim načinom razmnožavanja. Najčešći štetnici irisa su puževi koji ostavljaju grizotine na listovima, a može doći i do pojave pepelnice ili lisnih ušiju.
Iris se također koristi i pri izradi parfema i u farmaciji, pastama te tekućinama za zube i drugim kozmetičkim proizvodima.
Prema legendi gdje god Perunova munja pogodi zemlju, izraste jedna perunika.