Terenska nastava 3a i 3b

Piše: Dorian Kožar i Paula Križan, 3.b

Drugog i trećeg listopada 2020. godine učenici 3.a i 3.b odradili su terensku nastavu koja je trebala biti realizirana u svibnju iste godine, ali zbog epidemiološke situacije to nije bilo moguće. Ovako organiziranu terensku nastavu već dugi niz godina odrađuju učenici drugih gimnazijskih razreda, a obzirom da je naš termin bio jesenski kiša je malo stvarala probleme- ali ne dovoljno da pokvari organizaciju i dobar provod.

 1.DAN
Još pospani, krenuli smo u 6:30 h iz Vrbovca prema Skradu. Oko 9:30 h stigli smo do prve službene postaje – Zelenog vira i Vražjeg prolaza. Zeleni vir i Vražji prolaz čine jedinstveno zaštićen prostor, a izletište je 1962. godine proglašeno posebnim geomorfološkim rezervatom čija površina iznosi 200 ha. Zapanjujuća ljepota prirode na sve je ostavila dojam. Učenici a i b razreda podijeljeni su te je jedan razred obavljao razgledavanje i pješačku turu, dok je drugi ostao raditi biološka i kemijska istraživanja na potoku Iševnici. B razred prvi je išao planinariti i razgledavati, a nakon što smo se prošetali i razgledali prirodne ljepote koje izletište nudi, imali smo slobodno vrijeme za ručak pa su učenici a i b razreda razmijenili iskustva i utiske. Nakon ručka slijedila je zamjena.
Iako je povremeno padala kiša, svi smo bili dobro odjeveni, a kiša je samo poboljšala dojam živosti prirode i bujanja vode.
Završivši svoj posjet izletištu, krenuli smo prema Rijeci i hostelu u kojem smo odsjeli. U Rijeku smo došli oko 16:00 h i imali smo panoramski razgled grada. U hostelu smo se nakon toga presvukli i uredili te krenuli prema Astronomskom centru. Astronomski centar Rijeka prvi je i jedini astronomski centar u Hrvatskoj koji objedinjuje zvjezdarnicu i planetarij. Tamo smo također bili podijeljeni u grupe. Dok je jedan razred gledao film, drugi je slušao predavanje, a poslije smo se, naravno, zamijenili. Nažalost, vrijeme nije bilo pogodno pa nismo mogli promatrati nebo pomoću teleskopa.
Poslije posjeta Astronomskom centru uspjeli smo nagovoriti profesore da nas odvedu do Korza. Tamo smo imali i više nego dovoljno slobodnog vremena, a u 22:00 h krenuli smo pješice do hostela. Ta je večer bila vremenski ugodna. U hostelu, nismo odmah išli spavati, već smo se podružili i lijepo proveli ostatak večeri, naravno uz poštivanje svih epidemioloških mjera i preporuka. Spavati je išao svatko u svoje vrijeme, a bilo je onih kojima san tu noć nije trebao.

2. DAN

Nakon doručka u hostelu, u 8 sati pješice smo krenuli u otprilike 1 km udaljenu Vilu Ružić. U Vili Ružić nalazi se zbirka fotografija, namještaja te uporabnih predmeta članova obitelji Ružić, Brlić i Mažuranić, a osim toga tu je i knjižnica koja sadrži oko osam tisuća knjiga. Vila Ružić spomenik je kulture Republike Hrvatske od 1946. godine. Tamo nas je dočekao skrbitelj zbirke Mažuranić-Brlić-Ružić, Theodor de Canziani Jakšić. Na impresivnoj terasi s pogledom na pučinu, u dvorištu ,ispričao nam je o povijesti vile, a tijekom razgleda interijera govorio je o njezinim poznatim stanovnicima i predmetima od kojih svaki ima svoju posebnu priču.
Nakon razgleda vile, bilo je vrijeme da se pozdravimo s Rijekom i krenemo put Pule. Tijekom putovanja učenici su u autobusu pročitali izlaganja o Puli i okolici. Po dolasku u Pulu, posjetili smo akvarij gdje smo naučili mnogo zanimljivosti o morskim životinjama u Jadranu, a u sklopu radionice mogli smo pobliže pogledati neke od njih poput rakova, morskih zvijezda, školjaka i trpova. Akvarij Pula smješten je u više od stotinu godina staroj utvrdi Verudela, a u njemu živi više od 250 vrsta životinja. Također smo posjetili i morske kornjače koje su se oporavljale od ozljeda, jer se u sklopu akvarija nalazi i Centar za oporavak morskih kornjača.
Nakon posjete akvariju bilo je vrijeme za ručak u jednom pulskom restoranu. Siti i odmoreni smo krenuli do centra grada kojeg smo propješačili vidjevši sve najpoznatije znamenitosti: Arenu, Forum, Slavoluk Sergijevaca i Augustov hram. Nažalost, tijekom razgledavanja grada počela je padati kiša, da bi se pred kraj razgleda pretvorila u pravi pljusak. Zbog kiše nismo bili raspoloženi za samostalno istraživanje Pule, pa smo se nakon kratkog slobodnog vremena oko 17 sati smjestili u autobus za povratak u Vrbovec. Uz dvije pauze tijekom puta, sretno smo stigli u Vrbovec oko 22 sata i 30 minuta, nakon dva dana druženja i učenja i obogaćeni novim iskustvima.